Sestrinstvo

Razvoj zdravstvene njege i sestrinstva u našoj ustanovi povezan je s osnivanjem infektološke djelatnosti i razvojem stručnog obrazovanja.
Početkom osnivanja naše bolnice (1893.g.) njegu bolesnika su obavljale priučene civilne žene – nekvalificirane bolničarke, koje su dugo godina radile u bolnicama i uz pomoć liječnika stekle određenu praksu. Bile su zadužene za higijenu rublja, bolesnika i njegove okoline, kao i ostalog pribora koji se koristio u skrbi bolesnika, a organizacija rada se odvijala centralizirano.

Zahvaljujući potrebama Škole za medicinske sestre u Mlinarskoj ulici da se našoj ustanovi održava praktične vježbe učenika (1928.g.), bolnica je dobila dvije obrazovane medicinske sestre – Margaretu Denih i Mihaelu Terzić. Na taj način je zaposlen veći broj obrazovanih sestara i unaprjeđen stručni rad u Bolnici. Međutim, zbog teških uvjeta rada (sve veći priliv teških bolesnika i skučeni radni prostor), dolazi do učestalijeg obolijevanja osoblja, kao i napuštanja Bolnice. Osim toga, razvojem novih metoda liječenja bolesnika, rasle su i potrebe za većim stručnim znanjem, čime je osoblje bilo dodatno opterećeno i što je djelomično uzrokovalo odlazak osoblja.

Suradnja sa školom je omogućila usmjeravanje Bolnice na zapošljavanje sestrinskog kadra, višeg stručnog obrazovanja (1947.g. i nadalje). Na inicijativu vms Agnete (Nete) Dumenčić, osnovana je škola za bolničare u našoj ustanovi (1958.g.). Sestra Neta je istovremeno bila ravnateljica škole, organizirala je njegu bolesnika i nadzor rada. Nakon toga se stanje značajno promijenilo, jer su za održavanje nastave i prakse bili potrebni kvalitetni radni uvjeti. Većina dobro obrazovanih bolničarki se zaposlila kod nas, čime je povećana kvaliteta njege i skrb za bolesnika, a nastavlja se i obrazovanje zaposlenih bolničarki na višoj razini.

Stvaranje novih radnih uvjeta i dolazak novog kadra medicinskih sestara postignut je najveći napredak i bitno je utjecalo na daljnji razvoj naše ustanove. Na dječjim odjelima, osim medicinskih sestara, njegu je obavljalo nekoliko dječjih njegovateljica, uglavnom kod novorođenčadi, dojenčadi i male djece. 1964. g. je osnovana Jedinica za intenzivno liječenje u kojoj medicinske sestre počinju raditi složenije poslove kod bolesnika. Tijekom rada stječu sve više novih iskustava i znanja.

No, kako se radilo u uvjetima većeg rizika za pojavu bolničkih infekcija, težište edukacije medicinskih sestara u to vrijeme bilo je usmjereno ka usvajanju mjera za sprječavanje njihova nastanka. U tu svrhu su bili organizirani stručni edukativni sastanci svog osoblja na odjelima. Poseban značaj u prijenosu bolničkih infekcija pripadao je medicinskim sestrama. Potrebno je dodati da se od postanka naše ustanove do danas, stavljao naglasak na važnost čistoće bolesnika i njegove okoline.

Temeljem navedenog, nakon završenog obveznog obrazovanja, na razini Klinike bila su organizirana stalna predavanja za medicinske sestre – pripravnice, koje su obvezno polagale interni ispit o stečenom znanju. Organizator je bila glavna sestra Klinike – vms Smiljka Nell (1968.-1987.). Takav način edukacije se provodi i danas.

Za vrijeme Domovinskog rata (1991.g.) ponovno je došlo do naglog osipanja stručnog sestrinskog kadra. Zbog toga su bili organizirani tečajevi za pomoćne djelatnike u zdravstvu, koji su se održavali pri Narodnom sveučilištu u Zagrebu. Nakon završenog tečaja, zapošljavane su djelatnice umjesto stručnog sestrinskog kadra. Jedan od predavača u Narodnom sveučilištu bila je i tadašnja glavna sestra naše Klinike – vms Josipa Vugec (1987.-1994.).

Ni poslije rata (nakon 1995.), stanje stručnog sestrinskog kadra se nije poboljšavalo sukladno potrebama u našoj ustanovi. Na inzistiranje nove glavne sestre, Klinika je odobrila stipendiju za 30 učenika II i III razreda zagrebačkih škola za medicinske sestre (1997.g.). Treba reći da se brojno stanje medicinskih sestara popravilo zapošljavanjem prve generacije stipendista (1997.). Sljedeći zadatak bio je da ih što prije osposobimo za samostalni rad. U tu svrhu je glavna sestra Klinike, uz suradnju glavnih sestara odjela i uprave, organizirala jednotjedni tečaj na kojem su novozaposlene med. sestre – pripravnice svladale najpotrebnije znanje (općeg i stručnog sadržaja) za sigurnije odvijanje radnog procesa.

Kičin Ercegovac, G., HUMS – Infektološko društvo.  50 godina rada i djelovanja – crtice iz povijesti. Zagreb: HUMS, 2019.
Kičin Ercegovac, G. Smiljana (Smiljka) Nell, (Zagreb, 23. listopada 1931. – Zagreb, 28. srpnja 2021.) – Širina interesa i predanost u službi sestrinstva. Sestrinski glasnik 2021; 26(3): 213-6.

U Klinici se danas obavljaju najsloženiji medicinski postupci u kojima ključnu zadaću imaju medicinske sestre usmjerene neprekidnom pružanju zdravstvene njege, zasnovane na načelima stručnog znanja i odgovornosti sukladno znanju, individualnom pristupu bolesniku, timskom radu i trajnom usavršavanju u struci. Profesionalnim odnosom, medicinske sestre pružaju sigurnost bolesniku, koristeći najsuvremeniju tehnologiju u procesu rada.

Zdravstvena njega je organizirana u okviru 11 zavoda i odjela, od kojih je 7 za liječenje odraslih i 3 za djecu, uključujući intenzivno liječenje, akutnu i kroničnu dijalizu. Nadalje, na razini polikliničko-konzilijarne djelatnosti, zdravstvena njega obuhvaća posebno dinamično zbrinjavanje bolesnika u hitnom prijamu, dnevnim bolnicama i rad u specijalističkim ambulantama.

Multidisciplinarni pristup rada uključuje suradnju na svim razinama i sa svim profilima, koji sudjeluju u procesu pružanja skrbi za bolesnika, zdravstvenim i nezdravstvenim. On se temelji na trajnom osobnom i stručnom usavršavanju, kao i praksi zasnovanoj na dokazima. U tu svrhu organiziraju se predavanja, tečajevi, seminari i ostali stručni skupovi za medicinske sestre, koje aktivno sudjeluju u izradi stručnih radova.

Koristeći suvremene metode liječenja kod infektoloških bolesnika, medicinske sestre su ovladale postupke iz akutne i kronične dijalize.

Jedan od većih postignuća u posljednje vrijeme je razvoj rada u okviru dječje populacije. Holistički pristup u zdravstvenoj njezi bolesnog djeteta u proces rada uključuje roditelje, kojima je omogućen cjelodnevni boravak uz bolesno dijete. Tijekom boravka imaju mogućnost da kod svog djeteta obave neke postupke – kupanje, hranjenje, previjanje, praćenje na dijagnostičke pretrage, kao i sudjelovanje u primjeni određenih metoda antipireze. Na taj način se kod roditelja i djece razvija osjećaj sigurnosti i povjerenja. Uvedene aktivnosti su doprinijele da naša ustanova dobije naslov “Bolnica prijatelj djece”.

Unapređenje i promocija sestrinske prakse postiže se i trajnom kvalitetnom suradnjom s ostalim zdravstvenim ustanovama, medicinskim školama i Zdravstvenim veleučilištem. Taj vid suradnje djelomično potiče daljnje školovanje medicinskih sestara.

Uvođenje standarda zdravstvene njege, razvoja sestrinske dokumentacije, omogućavanje studijskih boravaka u inozemstvu i istraživačkih projekata osigurati će podizanje kvalitetnije zdravstvene skrbi.

Danijela Miše, mag.med.techn. – pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, glavna sestra Klinike
Željka Rašić, mag.med.techn. – magistra sestrinstva na poslovima osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite
Adelka Zoretić, mag.med.techn. – glavna sestra za planirani otpust i edukaciju
Marija Čulo, mag.med.techn. – magistra sestrinstva na poslovima sprječavanja, suzbijanja i kontrole bolničkih infekcija

Glavne sestre Zavoda/Odjela:
Mirjana Dumančić, mag.med.techn. – Zavod za akutne respiratorne infekcije (I odjel)
Dinka Šuštić, bacc.med.techn. – Zavod za urogenitalne infekcije
Jelena Brajo, mag.med.techn. – Zavod za urogenitalne infekcije (II/desno muški odjel)
Marijana Haramina, bacc.med.techn. – Zavod za urogenitalne infekcije (II/lijevo ženski odjel)
Verica Škec, mag.med.techn. – Odjel za gastrointestinalne infekcije (IV odjel)
Mirjana Barać, bacc.med.techn. – Odjel za za infekcije kože i lokomotornog sustava (V odjel)
Danijela Debogović, mag.med.techn. – Zavod za infekcije imunokompromitiranih bolesnika (VI/1 odjel)
Anđa Novokmet, mag.med.techn. – Zavod za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju (VI/centar)
Marica Trogrlić, mag.med.techn. – Zavod za infekcije probavnog trakta
Vesna Žegrec, bacc.med.techn. – Odjel za virusni hepatitis (VI/2 odjel)
Anka Anđelić, bacc.med.techn. – Odjel za novorođenčad i dojenčad (III odjel)
Anđelka Budrović, mag.med.techn. – Zavod za infektivne bolesti djece
Nataša Petronijević, bacc. med. techn. – Odjel za malu djecu s JIL-om (VI/prizemno)
Sonja Lukić, bacc.med.techn. –  Odjel za predškolsku i školsku djecu (VI/3 odjel)
Kata Fiak, bacc.med.techn. – Odjel za hitan prijam bolesnika
Gordana Kičin Ercegovac, mag.med.techn. – Odjel za opću infektologiju s dnevnom bolnicom
Ivana Javorić, bacc.med.techn. – Ambulanta za HIV/AIDS
Slavica Marjanović, bacc.med.techn. – Endoskopija
Gabrijela Mihaljević, bacc.med.techn. – Odjel centralne sterilizacije

Radi koordiniranja djelatnosti medicinskih sestara i tehničara u organizacijskim jedinicama, osniva se Kolegij glavnih sestara.

Kolegij sestara (i tehničara) je stručno tijelo koje osigurava provođenje svih aktivnosti vezanih za zdravstvenu njegu i rad pomoćnog osoblja u organizacijskim jedinicama medicinske djelatnosti.

U radu Kolegija sudjeluju:
-glavna sestra Klinike,
-glavne sestre (i tehničari) organizacijskih jedinica medicinske djelatnosti,
-voditelj odsjeka za održavanje higijene bolničkog prostora i serviranje hrane,
-medicinska sestra za kontrolu i nadzor bolničkih infekcija,
-medicinska sestra za kontrolu kvalitete zdravstvene njege.

Predsjednik Kolegija je glavna sestra Klinike koja obavlja sljedeće poslove:
-priprema prijedloge i utvrđuje dnevni red sastanka,
-rukovodi sastankom,
-organizira vođenje zapisnika o radu Kolegija,
-zaključke Kolegija podnosi ravnatelju Klinike.

Kolegij sestara razmatra tekuća pitanja vezana za organizaciju zdravstvene njege i rada pomoćnog osoblja u organizacijskim jedinicama medicinske djelatnosti, kao i pitanja značajna za usklađenje djelatnosti medicinskih sestara u sustav funkcioniranja Klinike, odnosno sustav zdravstvene zaštite.

Stručna povjerenstva i timovi se osnivaju odlukom ravnatelja Klinike na prijedlog glavne sestre i/ili Kolegija sestara.

Povjerenstvo za izbor kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa za medicinske sestre i prvostupnice sestrinstva:

Članovi povjerenstva su:

– Danijela Miše, mag.med.techn. – predsjednik
– Željka Rašić, mag.med.techn. – član
– Marija Čulo, mag.med.techn. – član

Stručni tim za zbrinjavanje dekubitusa

U svrhu stručne procjene dekubitalne rane kod bolesnika i prijedloga za najučinkovitiji i najuspješniji način zbrinjavanja (vrstu tretmana).

Članovi tima su:
– Anđa Novokmet, mag.med.techn. – glavna sestra Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju (VI/centar)
– Danijela Debogović, mag.med.techn. – glavna sestra Zavoda za infekcije imunokompromitiranih bolesnika (VI/1 odjel)
– Natalija Ivanković, bacc.med.techn. – glavna sestra Odjela za infekcije kože i lokomotornog sustava (V odjel)

U pripremi je osnivanje sestrinskih timova za:
– izradu postupnika,
– stručni nadzor rada medicinskih sestara,
– provjeru stručnog znanja i vještina,
– kategorizaciju bolesnika i izradu normativa

Ovdje možete pogledati sva sestrinska događanja.

In memoriam Smiljana (Smiljka) Nell
(23. listopada 1931. – 28. srpnja 2021.)

ŠIRINA I PREDANOST U SLUŽBI SESTRINSTVA

Smiljana (Smiljka) Nell rođena je 23. listopada 1931. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu u Zajčevoj ulici i položila malu maturu. Nakon osnovne škole upisala je klasičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Uz gimnaziju završila je i srednju muzičku školu. Voljela je svirati klavir i čitati, uživala je u slušanju klasične glazbe, te je imala široko znanje o slikarstvu. Tečno je govorila engleski i francuski jezik, a služila se i njemačkim jezikom. Po završetku gimnazije upisala je Školu za medicinske sestre u Mlinarskoj ulici u Zagrebu, gdje je diplomirala 1950. godine. Po završetku škole počela je raditi u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu na II odjelu, gdje je obavljala posao glavne odjelne sestre. Dvije godine kasnije upisala je poslijediplomski studij za medicinske sestre u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu, te diplomirala sestrinstvo u javnom zdravstvu. Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, upisala je 1977. godine i kao izvanredni student odslušala predmete sa prve godine.
Od 1968. g. do odlaska u mirovinu 1988. godine, bila je glavna sestra Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Tijekom epidemije velikih boginja 1972. godine sudjelovala je u najmasovnijem cijepljenju koje je obuhvatilo više od 18 milijuna stanovnika bivše SFRJ. Bila je na studijskom putovanju u Londonu i posjetila je Institut Pasteur u Parizu.
U svrhu sprječavanja nastanka bolničkih infekcija organizirala je i provodila stručne sastanke medicinskih sestara. Organizirala je predavanja za medicinske sestre pripravnice i obavezno polaganje internog ispita znanja. Takav način edukacije se u Klinici provodi i danas. Sve do odlaska u mirovinu, krajem 1988. godine, zbog svih svojih aktivnosti Smiljka Nell smatrana je vrlo utjecajnom medicinskom sestrom u području skrbi za infektološke bolesnike.
Smiljka Nell bila je inicijatorica osnivanja te prva predsjednica Sekcije sestara infektoloških odjela SR Hrvatske (danas Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara). Sekcija je osnovana u Zagrebu 1969. godine, a Smiljka Nell je obavljala dužnost predsjednice od 1969. do 1973. godine. U njezinom mandatu održana su prva tri Savjetovanja sestara infektoloških odjela i klinika SR Hrvatske.
Bila je član uređivačkog odbora Vjesnika medicinskih sestara i tehničara SR Hrvatske od 1970. do kraja 1973. godine, te tajnica Društva medicinskih sestara i tehničara SR Hrvatske od 1973. do 1975. godine.
Na proslavi 50. godišnjice rada Saveza društava medicinskih sestara-tehničara SR Hrvatske u Zagrebu, 23. studenog 1979. godine, uručena joj je zlatna značka za: „rad na očuvanju zdravlja čovjeka s naročitim osvrtom na njegu bolesnika, doprinos na stručno – društvenoj afirmaciji zvanja medicinske sestre, organizaciji stručne sekcije pri Društvu sestara, aktivno sudjelovanje u izobrazbi mladih sestara kao i učenica medicinskih škola te za pisanje i objavu mnogih stručnih radova koji su od velikih vrijednosti za zvanje.“ Smiljka Nell dobila je Priznanje za rad od kolektiva Klinike za zarazne bolesti 1973. godine. Dobitnica je Ordena rada sa srebrnim vijencem.
Zahvaljujući sestri Smiljki Nell, Infektološko društvo aktivno djeluje već 52 godine, kao najstarije društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Svojim primjerom cjeloživotnog rada na sebi kroz široku opću naobrazbu i stalnu profesionalnu znatiželju, Smiljka Nell svjedočila je sestrinstvo kao umjetnost koja iziskuje posvećenost i veliku širinu duha.

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS)

Dana 29. prosinca 2021. godine zauvijek nas je napustila naša draga kolegica Ana Žugaj.

Rođena je 27.01.1963. u mjestu Žabljak u Bosni i Hercegovini. Srednju medicinsku školu završila je 1983. godine u Doboju.

Za svoje prvo radno mjesto odabrala je Klinički bolnički centar Zagreb, gdje je radila na odjelu Neurokirurgije od 1983. do 1994. godine te odradila pripravnički staž i položila stručni ispit. Bila je član Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara, Hrvatske udruge medicinskih sestara te Hrvatske komore medicinskih sestara.

Godine 1994. zaposlila se u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i počela raditi na Odjelu za akutne respiratorne infekcije. Od 1999. godine njen rad se nastavlja u Ambulanti za hitan prijam bolesnika.

Svojim znanjem i požrtvovnošću brinula se za bolesnike, te svojim primjerom ulijevala povjerenje i samopuzdanje mlađim kolegicama. Bila je savjestan i marljiv suradnik na kojeg se uvijek i u svakom trenutku moglo osloniti. Svoju misiju medicinske sestre odgovorno je i predano ispunjavala do zadnjeg radnog dana.

S tugom u srcu, ostali smo oplemenjeni njenom pozitivnom životnom energijom.

Svoju snagu i duhovnost crpila je iz svoje jezgre, svoje obitelji, svog „plemena“ kako je od milja znala reći.

Ana nas je napustila prerano, u 58 godini života, ali njen vedar duh i briga za druge živjet će u svima nama koji smo je imali čast poznavati, u članovima njene obitelji, te u svima ostalima na koje je prenijela dašak svoje dobrote i ljubavi.

Anu ćemo pamtiti kao kolegicu i prijateljicu punu vedrine, širokog osmijeha i dobre duše jer „…ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.“

 Ostat ćeš u našim sjećanjima, draga Ana, zahvalni smo što smo te imali priliku poznavati i što si bila dio naše zajednice.

 Svim članovima obitelji upućujemo iskrenu sućut.

 Tvoje kolegice, suradnici i djelatnici Klinike za infektivne bolesti“Dr. Fran Mihaljević“