Razvoj zdravstvene njege i sestrinstva u našoj ustanovi povezan je s osnivanjem infektološke djelatnosti i razvojem stručnog obrazovanja.
Početkom osnivanja naše bolnice (1893.g.) njegu bolesnika su obavljale priučene civilne žene – nekvalificirane bolničarke, koje su dugo godina radile u bolnicama i uz pomoć liječnika stekle određenu praksu. Bile su zadužene za higijenu rublja, bolesnika i njegove okoline, kao i ostalog pribora koji se koristio u skrbi bolesnika, a organizacija rada se odvijala centralizirano.
Zahvaljujući potrebama Škole za medicinske sestre u Mlinarskoj ulici da se našoj ustanovi održava praktične vježbe učenika (1928.g.), bolnica je dobila dvije obrazovane medicinske sestre – Margaretu Denih i Mihaelu Terzić. Na taj način je zaposlen veći broj obrazovanih sestara i unaprjeđen stručni rad u Bolnici. Međutim, zbog teških uvjeta rada (sve veći priliv teških bolesnika i skučeni radni prostor), dolazi do učestalijeg obolijevanja osoblja, kao i napuštanja Bolnice. Osim toga, razvojem novih metoda liječenja bolesnika, rasle su i potrebe za većim stručnim znanjem, čime je osoblje bilo dodatno opterećeno i što je djelomično uzrokovalo odlazak osoblja.
Suradnja sa školom je omogućila usmjeravanje Bolnice na zapošljavanje sestrinskog kadra, višeg stručnog obrazovanja (1947.g. i nadalje). Na inicijativu vms Agnete (Nete) Dumenčić, osnovana je škola za bolničare u našoj ustanovi (1958.g.). Sestra Neta je istovremeno bila ravnateljica škole, organizirala je njegu bolesnika i nadzor rada. Nakon toga se stanje značajno promijenilo, jer su za održavanje nastave i prakse bili potrebni kvalitetni radni uvjeti. Većina dobro obrazovanih bolničarki se zaposlila kod nas, čime je povećana kvaliteta njege i skrb za bolesnika, a nastavlja se i obrazovanje zaposlenih bolničarki na višoj razini.
Stvaranje novih radnih uvjeta i dolazak novog kadra medicinskih sestara postignut je najveći napredak i bitno je utjecalo na daljnji razvoj naše ustanove. Na dječjim odjelima, osim medicinskih sestara, njegu je obavljalo nekoliko dječjih njegovateljica, uglavnom kod novorođenčadi, dojenčadi i male djece. 1964. g. je osnovana Jedinica za intenzivno liječenje u kojoj medicinske sestre počinju raditi složenije poslove kod bolesnika. Tijekom rada stječu sve više novih iskustava i znanja.
No, kako se radilo u uvjetima većeg rizika za pojavu bolničkih infekcija, težište edukacije medicinskih sestara u to vrijeme bilo je usmjereno ka usvajanju mjera za sprječavanje njihova nastanka. U tu svrhu su bili organizirani stručni edukativni sastanci svog osoblja na odjelima. Poseban značaj u prijenosu bolničkih infekcija pripadao je medicinskim sestrama. Potrebno je dodati da se od postanka naše ustanove do danas, stavljao naglasak na važnost čistoće bolesnika i njegove okoline.
Temeljem navedenog, nakon završenog obveznog obrazovanja, na razini Klinike bila su organizirana stalna predavanja za medicinske sestre – pripravnice, koje su obvezno polagale interni ispit o stečenom znanju. Organizator je bila glavna sestra Klinike – vms Smiljka Nell (1968.-1987.). Takav način edukacije se provodi i danas.
Za vrijeme Domovinskog rata (1991.g.) ponovno je došlo do naglog osipanja stručnog sestrinskog kadra. Zbog toga su bili organizirani tečajevi za pomoćne djelatnike u zdravstvu, koji su se održavali pri Narodnom sveučilištu u Zagrebu. Nakon završenog tečaja, zapošljavane su djelatnice umjesto stručnog sestrinskog kadra. Jedan od predavača u Narodnom sveučilištu bila je i tadašnja glavna sestra naše Klinike – vms Josipa Vugec (1987.-1994.).
Ni poslije rata (nakon 1995.), stanje stručnog sestrinskog kadra se nije poboljšavalo sukladno potrebama u našoj ustanovi. Na inzistiranje nove glavne sestre, Klinika je odobrila stipendiju za 30 učenika II i III razreda zagrebačkih škola za medicinske sestre (1997.g.). Treba reći da se brojno stanje medicinskih sestara popravilo zapošljavanjem prve generacije stipendista (1997.). Sljedeći zadatak bio je da ih što prije osposobimo za samostalni rad. U tu svrhu je glavna sestra Klinike, uz suradnju glavnih sestara odjela i uprave, organizirala jednotjedni tečaj na kojem su novozaposlene med. sestre – pripravnice svladale najpotrebnije znanje (općeg i stručnog sadržaja) za sigurnije odvijanje radnog procesa.
Kičin Ercegovac, G., HUMS – Infektološko društvo. 50 godina rada i djelovanja – crtice iz povijesti. Zagreb: HUMS, 2019.
Kičin Ercegovac, G. Smiljana (Smiljka) Nell, (Zagreb, 23. listopada 1931. – Zagreb, 28. srpnja 2021.) – Širina interesa i predanost u službi sestrinstva. Sestrinski glasnik 2021; 26(3): 213-6.