Odjel za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju

Godišnje se prema “Popisu dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske.” u Odjelu za medicinsku biokemiju ostvari oko 441.033 laboratorijskih pretraga od čega oko 60 000 u okviru hitne laboratorijske dijagnostike. Kontinuirano se provodi edukacija zdravstvenih djelatnika svih profila.

Odjel za medicinsku biokemiju obavlja svoju laboratorijsku djelatnost kroz 24 sata s općim, specijalističkim i subspecijalističkim područjima rada:
• ispitivanje homeostaze vodikovih iona, ioniziranih elektrolita i parametara oksigenacije tkiva primjenom multiparametarskog  analizatora Siemens RAPIDLAB 348 u arterijskoj i kapilarnoj krvi
• mjerenjem na automatskom biokemijskom analizatoru Beckman Coulter AU680 i/ili Beckman Coulter AU640 određuju se sljedeći parametri: glukoza, ureja, kreatinin, kreatinin klirens, mokraćna kiselina, bilirubin, enzimi (AST, ALT, GGT, ALP, CK, LDH, amilaza), elektroliti (natrij, kalij, kloridi), C-reaktivni protein (CRP), ukupni proteini, albumin, lipidi (trigliceridi, kolesterol, HDL-kolesterol i LDL-kolesterol), željezo, UIBC, anorganski fosfat, laktat te se provodi i biokemijska analiza likvora, pleuralnog punktata, ascitesa i drugih tjelesnih tekućina
• semikvantitativno izvođenje elektroforeze proteina
• kvantitativno određivanje   visoko osjetljivog CRP-a (hsCRP), imunoglobulina (IgG, IgA, IgM) i ukupnih lakih lanaca (kappa i lambda) u serumu na nefelometru BN ProSpec II, Dade Behring (Siemens) te kvalitativno određivanje teških i lakih lanaca imunoglobulina imunofiksacijom za dokazivanje monoklonalne proliferacije
• u okviru određivanja funkcije hematoencefalne barijere mjeri se imunoglobulin G i albumin u serumu i likvoru te računa kvocjent prema Reiberovom dijagramu
• određivanje mikroelemenata bakra i cinka metodom atomske absorpcijske spektrofotometrije u serumu te bakra u 24-satnom urinu
• kompletna analiza mokraće koja obuhvaća fizikalni pregled, semikvantitativnu kemijsku analizu i mikroskopski pregled sedimenta mokraće
• određivanje srčanih markera (Troponina T i NT-pro BNPa), hormona štitnjače (TSH i T4), biljega sepse (proklacitonina) i tumorskog markera (AFP) imunokemijskom metodom elektrokemiluminiscencije u serumu i plazmi na Roche, Cobas e411 analizatoru
• određivanje droga u urinu test trakom (probirnim testom)

Počeci laboratorijske službe u Klinici bili su u tadašnjoj kužnoj bolnici u jednoj maloj prostoriji, a priučena laborantica uz nadzor liječnika radila je prve analize. Pod mikroskopom gledan je sediment urina, radila se diazo reakcija u urinu i neke organoleptičke metode. Vrhunac pretraga bilo je određivanje uree po Kovarskom, a šećer u urinu pomoću polarimetra. Pregled likvora sastojao se od gledanja stanica pod mikroskopom, a radila se i Pandyjeva reakcija na globuline.
Godine 1951. u bolnicu je primljen tzv. polivalentni farmaceut mr.sc. Vera Benić sa zadatkom da vodi ljekarnu i laboratorij. To je ujedno i početak pravog stručnog rada u laboratoriju sa 3 laboranta. U naglom razvoju biokemijskih pretraga treba spomenuti: jetrene testove, bubrežne probe, kemijske analize likvora (glukoza, kloridi i proteini), dijastaze u krvi i urinu, analize fosfora, alkalne fostaze, kolesterola, bilirubina, željeza, kalcija i druge.
Godine 1958. laboratorij se odcjepljuje od ljekarne i formira se mjesto voditelja laboratorija. Nabavlja se prvi aparat za plinske analize i pH u krvi kao i plameni fotometar. 1961. godine voditelj laboratorija mr.sc. Vera Benić polaže specijalistički ispit iz medicinske biokemije i iste godine osniva mikrobiološki laboratorij. 1966. godine osniva se laboratorij za hematologiju koji vodi dr.Kačić-Knežević.
Izgradnjom novog laboratorijskog prostora unutar VI. paviljona omogućuje se nabavka novih aparata i zapošljava još jedan farmaceut – biokemičar mr. Lehpamer. 1968. godine mr.sc. Vera Benić brani svoju doktorsku disertaciju. Sljedeće godine mr. Lehpamer završava poslijediplomski studij iz medicinske biokemije i 1973. godine postaje mr.sc. medicinske biokemije, a 1983. godine postaje voditelj Odjela za medicinsku biokemiju nakon odlaska dr.sc. Vere Benić u mirovinu.
1971. godine zapošljava se dipl.ing. medicinske biokemije Blanka Petres, koja 1974. godine završava poslijediplomski studij i magistrira. 1981. godine polaže specijalistički ispit i 2000. godine preuzima vođenje laboratorija sa ukupno 24 zaposlena zdravstvena djelatnika (4 VSS, 3 VŠS, 17 SSS).
Odlaskom mr.sc. Blanke Petres u mirovinu  krajem 2010. godine, poslove pročelnika Odjela za medicinsku biokemiju preuzima mr. sc. Božica Sokolić, mag.med. biochem. Od 2012. godine pročelnikom Odjela imenuje se dr.sc. Renata Laškaj, spec. med.biokemije te je iste godine Odjel za medicinsku biokemiju objedinjen s Odjelom za hematološku, citološku i patohistološku dijagnostiku u zajednički Odjel za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju.
Broj pretraga raste logaritamskom progresijom, tako da je od 1970. godine kada je bilo oko 150 000 pretraga pa do zadnjeg izvješća 2013. godine broj izvršenih analiza narastao do gotovo 500 000.

Kontakt telefoni:
Dežurni laboratorijski djelatnik: 091 4012 626
Fiksni tel: 01 2826 694

Telefoni po djelatnosti:
imunoglobulini 01/2826 602
elektroforeza 01/2826 602
urini 01/ 2826 660
biokem analize (supstrati, enzimi, elektroliti itd.) 01/2826 601
elementi u tragovima 01/2826 603

Laboratorij nema organizirano vađenje krvi za vanjske bolesnike, već se ono provodi u određenim Ambulantama Klinike.
Biološki materijal s uputnicama se donosi s Odjela i iz Ambulanti od strane bolničkog osoblja, ili od vanjskih korisnika laboratorijskih usluga. (HZJZ, Bolnica za kronične plućne bolesti itd.).

Bolesnici osobno ne podižu nalaze na Odjelu za medicinsku biokemiju, nego u Ambulantama gdje je vršena venepunkcija. Hitni nalazi izdaju se unutar 1 sata od prijema uzorka, ostali nalazi izdaju se u roku od 2 – 4 sata za opće biokemijske pretrage, specijalističke pretrage: elektroforeza, nakon 24 sata; imunoelektroforeza nakon 3 – 7 dana, ostale specijalističke pretrage u roku od 3 – 5 dana. Kritične i panične vrijednosti se javljaju telefonom stručnom osoblju Klinike.

Standardi dobre strucne prakse
Kako pripremiti ispitanika za određene laboratorijske pretrage, kako ispuniti uputnicu, vrsta epruveta za uzorkovanje krv po pretrazi, prijenos i prijam i raspodjela uzoraka biološkog materijala, upute za neprihvaćanje uzoraka i dr. opisano je opširnije u “Standardima dobre stručne prakse” objavljenim od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) 2005

Upute za uzimanje uzoraka i popis pretraga

Katalog laboratorijskih pretraga Odjela za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju

Od lipnja 2015. godine cijeli Odjel je sa svim analizatorima i računalima povezan u Laboratorijski informacijski sustav (LIS).

Danas u sklopu CDL-a postoji suvremeno opremljen Laboratorij za hematologiju gdje se vrše analize kompletne krvne slike (KKS) iz venske i kapilarne krvi te ovisno o nalazu (ili na zahtjev liječnika) i mikroskopske analize krvnih razmaza (za detaljnije informacije pogledajte Katalog laboratorijskih pretraga).
Postoje još i dva dislocirana hematološka laboratorija u kojem radi laboratorijsko osoblje, jedan uz Centralnu prijemnu ambulantu (CPA), drugi uz Dječju ambulantu.
Laboratorij za hematologiju pri CDL-u i hematološki laboratorij pri CPA rade 0-24h, dok Laboratorij uz Dječju ambulantu radi od 08-22h.
Laboratorij za koagulaciju osnovan je 1974. godine u okviru Hematološkog laboratorija i to tek s nekoliko osnovnih koagulacijskih pretraga. Tijekom godina prerastao je u suvremeni koagulacijski laboratorij u kojem se rade opće i specijalističke pretrage iz područja laboratorijske koagulacije, što obuhvaća protrombinsko vrijeme (PV), aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV), trombinsko vrijeme (TV), fibrinogen, D-dimere, antitrombin (AT), etanol test za fibrin monomere, euglobulinsko vrijeme fibrinolize, faktore zgrušavanja II, V, VII, VIII, IX, X, heparin test. (za detaljnije informacije pogledajte Katalog laboratorijskih pretraga).
Tijekom 2012. godine Laboratorij je pridružen Biokemijskom laboratoriju i od tada je sastavni dio Odjela za biokemiju, hematologiju i koagulaciju. Voditelj odjela je dr. sc. Renata Laškaj, spec. med. biochem.
Laboratorij za hematologiju i koagulaciju pod kontrolom je Hrvatskog centra za vrednovanje kvalitete u laboratorijskoj medicini (CROQALM)  koji šalje uzorke za kontrolu tri puta godišnje, a Laboratorij redovito ispunjava zahtjeve za kvalitetom.
Uz rutinsku dijagnostičku djelatnost obavlja se i edukacija s praktičnim radom za zdravstvene laboratorijske tehničare, inženjere medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistre medicinske biokemije.

Davne 1893. godine na Zelenom brijegu, u sjevernom dijelu Zagreba počela je raditi “Kužna bolnica”, u koju su se primali “kužni” bolesnici, ali i brojni beskućnici. Već početkom I. Svjetskog rata ta bolnica prerasta u veliku vojnu bolnicu s oko 800 kreveta, a osim vojnika primala je i civile.
Ima malo podataka o laboratorijskoj službi u to vrijeme, ali je usmenom predajom prof. Mihaljević saznao da je “laboratorijska služba bila na priličnoj visini i odgovarala je razini dobrih bolničkih laboratorija u ono doba”. Iz tog doba potječu neki opisi krvnih slika u bolesnika s pjegavim tifusom.
Više podataka i pisanih dokumenata imamo od 1926. godine, kada je u tadašnju “Kužnu bolnicu” došao dr. Fran Mihaljević kao mladi liječnik, koji se osim za kliniku posebno zanimao i za  dijagnostičku hematologiju.
U tu svrhu je nekoliko mjeseci proveo na edukaciji kod tada čuvenog kliničara i hematologa prof. Jagića u Beču i nakon svog povratka osnovao prvi laboratorij za kliničku hematologiju u Zagrebu, a vjerojatno i u Hrvatskoj.
Posebna se pažnja posvećivala opisu kvalitativnih promjena bijelih krvnih stanica, odnosno diferencijalnoj krvnoj slici, služeći se tada objavljenom Gloorovom knjigom o promjenama krvne slike tijekom infektivnih bolesti. Opisuju se degenerativno i regenerativno skretanje u lijevo neutrofilnih granulocita, nalaz endotelnih stanica, histiocita te plazma stanica u krvnom razmazu, prema čemu se i predviđala prognoza bolesti. Među prvima se u ovom laboratoriju počela određivati oksidaza i peroksidaza u neutrofilima, a dr. Mihaljević je bio prvi liječnik koji je izvršio dijagnostičku punkciju koštane srži i svoja zapažanja iznio na kongresu liječnika u Beču.
U to vrijeme laboratorij se nalazio u jednoj sobi, a laboratorijski posao obavljala je priučena bolničarka. Njen se rad sastojao samo u pripremi materijala, a liječnici su sami gledali krvne razmaze te sedimente urina da bi ubrzo zatim počeli analizirati i likvore. Pretrage likvora su se u početku sastojale samo od brojenja stanica i bakteriološkog pregleda sedimenta te kvalitativnog određivanja bjelančevina (Pandy, Nonne Appelt).
Nakon II. Svjetskog rata laboratorijska služba se intenzivirala, rade tri stalne laborantice (osobe priučene za rad u laboratoriju) i to u dvije smjene, a noću potrebne pretrage rade liječnici sami. U to doba u laboratoriju se najviše rade hematološke pretrage; npr. iz izvješća za 1953. godinu stoji da je “učinjeno 20302 hematoloških analiza, 14792 biokemijskih i 8054 bakterioloških  analiza”.
Sljedećih godina laboratorijska služba se izrazito razvija. Laboranti se zamjenjuju s  educiranim laboratorijskim tehničarima te se povećava njihov broj, a 1951. godine u laboratorij dolaze magistre farmacije: Vera Benić, nakon nje Božena Lehpamer.
Godine 1966. voditelj hematološkog laboratorija postaje dr. Miroslava Kačić Knežević, specijalist infektolog, koja završava i poslijediplomski studij iz kliničke citologije te počinje rutinski citološki analizirati razne punktate, briseve sluznica, kože i druge vrste uzoraka. Posebna pažnja tada se pridaje citološkoj analizi likvora, naročito kada se 1965. godine nabavio originalan aparat za sedimentiranje likvora i drugih tekućina po Sayk-u.
Početkom 70-tih godina prošlog stoljeća naglo se razvija dijagnostika infektivnih bolesti, što je značilo i nagli razvoj laboratorijske službe.
Godine 1971. vodstvo Hematološkog laboratorija preuzima dr. Tatjana Jeren, specijalist infektolog sa završenim poslijediplomskim studijem iz kliničke citologije, koja tada intenzivira rad na području infektološke hematologije i citologije. Posebna pažnja pridaje se citološkoj analizi likvora i na temelju morfoloških promjena stanica daje se prilog kliničkoj dijagnozi procesa u središnjem živčanom sustavu. Godine 1973. otvara se poliklinička Ambulanta za infektološku hematologiju i citologiju. U ambulanti su obrađivani brojni bolesnici s nemalignim limfadenopatijama, nejasnim hepatosplenomegalijama ili anemijama kod  kroničnih infektivnih bolesti. Ambulantu je zajedno s  Laboratorijem prof. dr. Jeren vodila sve do umirovljenja krajem 2006. godine. Od 2006. do 2014. godine Laboratorij je vodila Krunoslava Kolovrat, mag medicinske biokemije.

Kontakt telefoni:
Dežurni laboratorijski djelatnik: 091 4012 626
Fiksni tel: 01 2826 694

Telefoni po djelatnosti:
imunoglobulini 01/2826 602
elektroforeza 01/2826 602
urini 01/ 2826 660
biokem analize (supstrati, enzimi, elektroliti itd.) 01/2826 601
elementi u tragovima 01/2826 603

Laboratorij nema organizirano vađenje krvi za vanjske bolesnike, već se ono provodi u određenim ambulantama Klinike. Biološki materijal s uputnicama se donosi s odjela i iz ambulanti od strane bolničkog osoblja te od vanjskih korisnika laboratorijskih usluga. (HZJZ, Bolnica za kronične plućne bolesti itd.).

Bolesnici osobno ne podižu nalaze u Laboratoriju, nego u ambulantama gdje je vršena venepunkcija. Hitni nalazi izdaju se unutar 1 sata od prijema uzorka, ostali nalazi izdaju se unutar 2-4h.

Laboratorij za citologiju je od 2012. godine u sastavu Odjela za biokemiju, hematologiju i koagulaciju.

Djelatnost
U citološkom laboratoriju obavlja se:
-Veći dio aspiracijske i eksfolijativne citodijagnostike rutinskom dijagnostikom svjetlosnim mikroskopom kako kod hospitaliziranih, tako i ambulantnih bolesnika.
-Nastavni rad na specijalizaciji iz kliničke citologije i poslijediplomskom studiju iz kliničke citologije pri Medicinskom fakultetu, na Visokoj zdravstvenoj školi i Zdravstvenom učilištu.

Pretrage:

Hematološka citologija

o Koštana srž
o Limfni čvor
o Razmaz periferne krvi
o Gusta kap i razmaz na malariju
o LE stanice

Urološka citologija
o Analiza sedimenta urina

Pulmološka citologija
o Sputum

o Uzorci dobiveni bronhoskopijom (kateter, četkica, OES, BAL)
o Ispirak ili aspirat traheje

Gastroenterološka citologija

o Analiza preparata stolice
o Uzorci dobiveni gastroskopijom ili kolonoskopijom

Endokrinološka citologija

o Analiza sedimenta ejakulata
o Eksprimat prostate
o Sekret dojke

Citologija kože i sluznica

o Bris na orijaške stanice
o Bris na eozinofile

Citologija zglobne tekućine i izljeva

Citologija likvora

Citologija tumoroznih tvorbi organa i tkiva